Sveta Misa služi se u Župi Nevesinje u Oratoriju sv. Pavla svake nedjelje i zapovje-
dne svetkovine u 10.00 sati.

Ulica Nemanjića, b.b. 88280 Nevesinje
email: kancelar@cbismo.hr
email2: zupanevesinje@gmail.com
mob: +387 63 312-639
tel: +387 59 601-590





 
OSNOVNI PODATCI O ŽUPI
Župa Uznesenja Blažene Djevice Marije
Nevesinje

NEVESINJE - Župa Uznesenja Blažene Djevice Marije (Mostarsko-duvanjska biskupija, Mostarski dekanat, općina Nevesinje). Mostarsko-duvanjski biskup Paškal Buconjić utemeljio je 1899. godine župu Nevesinje odvajanjem od župe Blagaj. Župna kuća napravljena je 1899., a kamena crkva građena je između 1901. i 1903. godine. Za vrijeme Drugoga svjetskog rata crkva je stradala, a nakon rata komunistička vlast u nju je smjestila skladište. Zalaganjem franjevaca iz Mostara obnovljena je u razdoblju od 1958. do 1973. U posljednjem ratu (1991. – 1995.), točnije 1992. srušena je do temelja. Na Veliku Gospu 2007. mostarsko-duvanjski biskup dr. Ratko Perić postavio je kamen temeljac za gradnju crkve, i to u onom obliku kakvu je bila prije rušenja.

Dozvolom biskupa Alojzija Mišića Školske sestre franjevke otvorile su 17. svibnja 1924. svoju podružnicu u Nevesinju. Toga dana uselile su u svoju kuću koja se nalazila pokraj župnoga stana. U svome stanu imale su i vlastitu kućnu kapelicu. Također, u sklopu sestarske kuće, tijekom njihova djelovanja u Nevesinju, radilo je i dječje zabavište. Časne sestre djelovale su u Nevesinju do 1949. kada im je komunistička vlast oduzela kuću, a njih protjerala.

U Nevesinju je rođen i djetinjstvo proveo vrhbosanski svećenik vlč. dr. Rudolf Römer, kao i isusovački brat Pavao Buconjić. Također, na Morinama kod Nevesinja 21. lipnja 1895. rođen je, u obitelji planištara, svećenik don Ivan Maslać - Pedić.

O dubokoj kršćanskoj ukorijenjenosti u ovim krajevima govore brojne veće ili manje nekropole stećaka, s brojnim kršćanskim simbolima.

Na području župe Nevesinje bile su filijalne crkve sv. Ane u Ulogu, sv. Ilije na Morinama (porušena u Drugome svjetskom ratu) i sv. Ivana Krstitelja u Seljanima. Oko ovih crkava redovito su godišnje organizirana, osim misnih, i pučka slavlja, koja se danas ponovno oživljavaju. Također, pred posljednji rat započeta je i gradnja kapelice na groblju u Kruševljanima, koja je ostala nedovršena.

Župa nevesinjska, osim gradskoga katoličkog groblja, ima više katoličkih grobalja, a između ostalih i u mjestima: Bišina, Sopilja, Luka, Lakat, Kruševljani, Dramiševo, Seljani, Vranješina, kao i više većih ili manjih grobalja na širem području planinske visoravni Morine i Somine, kao i u Gornjoj Neretvi na području Uloga. Na grobljima se o blagdan Svih Svetih i Dušni dan, kao i za 'blagoslov polja', redovito služe sv. Mise i molitve odrješenja za pokojne.

Župom upravlja dijecezanski svećenik, a čine je, u općinama Nevesinje i Kalinovik, ova naselja: Baketa, Bojišta, Boljuni, Busovača, Cerova, Crvanj, Dramiševo, Kruševljani, Morine, Nevesinje, Obadi, Obalj, Orlovac, Pridvorci, Seljani, Somine, Sopilja, Tomišlja, Ulog i Vranješina.

Najveći broj vjernika župa je imala 1940., i to 1647, ali su ratovi ostavili traga i na brojnom stanju župljana, tako da ih je 1991. bilo 210.


ULOG – Katolici s područja Borča (Klinja, Ulog, Cerova, Baketa, Boljuni, Obadi, Obalj, Tomišlja, Kladovo Polje) namjeravali su 1913. graditi crkvu za taj dio župe nevesinjske, za što im je iste godine 9. kolovoza biskup mostarsko-duvanjski izdao i dozvolu. Crkva je, kako je predviđao odbor za gradnju, sastavljen od tamošnjih katolika, trebala biti posvećena sv. Petru. Početak Prvoga svjetskog rata i kasnije nesuglasice s mjesnom vlašću, do daljnjega su, iako su u međuvremenu blagoslovljeni temelji i građa za crkvu, odgodile njezinu gradnju. Godine 1929., 24. siječnja, zbog sve većeg broja katolika u području Borča, Gornje Neretve, zatražili su i utemeljenje župe u koju bi spadala sva naselja Borča, zajedno s Kalinovikom.

Godine 1934. odlučeno je da se za katolike ovog dijela župe nevesinjske gradi crkva u Ulogu te je iste godine i formiran odbor za prikupljanje milodara. Crkva posvećena sv. Ani izgrađena je 1937., kada je, 9. rujna, i blagoslovljena.

FOČA-ČAJNIČE - Također, ovoj župi administrativno pripadaju i sjeveroistočni dijelovi Mostarsko-duvanjske biskupije - Foča i Čajniče. U prvim godinama uspostave austrougarske vlasti u BiH dušobrižnici za katolike ovog dijela župe bili su tamošnji vojni kapelani. Uspostavom župe u Goraždu 1897. (sjedište kasnije premješteno u Višegrad) i dogovorom između dijecezanskih ordinarija Sarajeva i Mostara, katolike Foče i Čajniča, isključivo radi lakše komunikacije, a zbog objektivno velike udaljenosti, duže su vremena, do 1. studenog 2010., pastorizirali župnici iz Goražda, odnosno Pala, u Vrhbosanskoj nadbiskupiji.

Neposredno pred Prvi svjetski rat, 1914., u Foči je izgrađena lijepa katolička crkva. U Drugom svjetskom ratu teško je oštećena, a nakon rata uklonjena. U Foči i danas postoji katoličko groblje, koje čuva stara katolička prezimena s ovih područja. Foča je Crkvi dala i jednog katoličkog svećenika - vlč. Josipa Fuchsa, rođenog 1883. u ovom gradu.

Na krajnjem sjeveroistoku Mostarsko-duvanjske biskupije smješten je gradić Čajniče. U središtu grada nalazi se katolička crkvica sv. Benedikta, izgrađena 1902. Nakon Drugoga svjetskog rata ova je crkva bila pretvorena u skladište lokalnog komunalnog poduzeća, da bi 1974. godine bila vraćena vlasniku – Mostarsko-duvanjskoj biskupiji. Zalaganjem vlč. Ivana Mrše čajnička je crkva, 80 godina nakon izgradnje, obnovljena i blagoslovljena 19. rujna 1982. Također, u ovome gradu i danas postoji katoličko groblje, zvano Kasarne.

Hrvatski narodni kalendar HKD-a Napredak navodi podatak da su u Foči 1906. i Nevesinju 1907. već osnovana povjereništva ovoga hrvatskog društva, a nešto kasnije, 1923. i u Gacku. Također, u Nevesinju su do Drugoga svjetskog rata aktivno djelovale podružnice Hrvatskoga radiše, Matice hrvatske. Tu je djelovala i Hrvatska čitaonica s tamburaškim zborom, a upravo je u Nevesinju osnovana i prva Hrvatska seljačka zadruga u Hercegovini.

U posljednjem je ratu (1991.-1995.) Župa Nevesinje doživjela konačni pogrom. Ali, nakon ratnih stradanja želja za povratkom i obnovom u zavičaj nije ugasla. Uz jedan dio povratnika, velik je broj župljana tijekom vikenda i ljetnoga razdoblja ponovno u svojim kućama i na svojim imanjima u prostranom Nevesinjskom polju. Crkvica na Seljanima je ponovno izgrađena, a za redovita misna slavlja nedjeljom i blagdanima, dok župna crkva ne bude u potpunosti završena, izgrađen je Oratorij u čast Obraćenja sv. Pavla, apostola naroda, smješten uza župnu kuću. Oratorij je 1. studenoga 2008. blagoslovio mjesni biskup msgr. Ratko Perić.

GACKO - Od uspostave Župe Nevesinje, njezini župnici svećenici pastoriziraju i katoličku zajednicu na području Gacka, koje administrativno pripada župi Trebinje u Trebinjsko-mrkanskoj biskupiji. O prisutnosti katolika u Gacku i danas svjedoči staro katoličko groblje, blagoslovljeno 1902. godine. Ono i danas, premda dosta zapušteno, čuva nadgrobne spomenike pokojnih župljana iz ovoga dijela župe nevesinjske. Također, kako je vidljivo i arhivskih dokumenata, u ovom je gradiću planirana i gradnja katoličke crkvice, za koju je projekt izrađen još 1907. godine.

Dično ime katolika Gacka je i vlč. dr. Đuro Gračanin, rođen 1899., svećenik vrhbosanski, profesor, preminuo u Zagrebu 1973. godine.

Za razliku od Nevesinja koje potječe od latinske riječi, Gacko dolazi od gotske. Tuda su, naime, u davna vremena prolazili Goti, Ostrogoti ili Vizigoti, svejedno, pa su i u imenu ovoga mjesta ostavili uspomenu na sebe.

Don Ivica Puljić u knjizi ''Stradanje Hrvata istočne Hercegovine...'' piše: Gatačko je područje zamišljeno kao posebna crkvena administratura u sklopu Trebinjsko-mrkanske biskupije, a premda je pravno ostalo u župi Trebinje, Gacko su pastorizirali vojni kapelani te, od osnutka župe u Nevesinju, župnici iz Nevesinja.


Sva prava zadržana (C) 2009 - Župa Uznesenja Blažene Djevice Marije - Nevesinje

Home Home Home Search Sitemap